Zanimljivosti o namirnicama

Malo o zacinima

Začini jelima daju osobnost, jedinstven okus i miris te nas mame na još. Uz to, bogati su antioksidansima, što znači da nas štite od bolesti. Ako vam bosiljak, ružmarin i origano već idu na uši, probajte s ovim začinima koji daju posebnu aromu jelima, ali i osiguravaju zdravlje.

Korijander
Kaže se da bez korijandera ne bi bilo ni Indije, što posebno naglašava njegovo mjesto u ondašnjoj kuhinji. Prahom i zrnom korijandera začinjavaju se jela od povrća i mesa, a njegov blag i gotovo limunkast okus čini ih posebnima. Ljekovita svojstva korijandera djeluju kod želučanih problema te ostalih problema s probavom, jer ublažava grčeve i nadutost. Također pospješuje apetit i cirkulaciju.

Garam masala
Garam masala je mješavina indijskih začina, a na hindu jeziku znači - ljuta mješavina. Jelu daje malo slatkoće i nešto više ljutine. Može se koristiti sama ili u kombinaciji s drugim začinima, a čine je različite kombinacije korijandera, crni i bijeli papar, kardamom, cimet, klinčić, đumbir, muškatni oraščić i kim. Koristi se u svim vrstama jela: i vegetarijanskim i ribljim i mesnim, a godi zdravlju s obzirom na to da je pravi rudnik antioksidansa.

Kurkuma
Popularni indijski začin žute boje neizostavan je u istočnoj kuhinji, a njegov aktivni sastojak kurkumin pravi je rudnik zdravlja. Kurkimin ima začuđujuće velik spektar antioksidativnih, antitumorskih, antimutagenih, antibiotskih, antiviralnih, antifungalnih, antidijabetičkih i antiupalnih svojstava, stoga je koristan za gotovo svaku tegobu koju možete zamisliti.
Pokazao se kao izvanredna pomoć u liječenju raznih oboljenja: može prevenirati Alzheimerovu bolest i dijabetes tipa 2, pomaže u borbi protiv raka dojke i karcinoma debelog crijeva te ujedno djeluje kao prirodni antibiotik koji osnažuje probavu i poboljšava crijevnu floru. Više pročitajte na ordinacija.hr.

Zacini koje mozete gajiti i kog kuce


Timijan (Thymus vulgaris)
Jako mirisno lišće ove biljke koristi se za začinjavanje sezonske ribe, plodova mora, peradi, juha, nadjeva ili pak povrća. Timijan je višegodišnja biljka, a raste do 30-ak centimetara visine, piše sunset.com.

Bosiljak (Ocimum basilicum)
Ovo začinsko bilje umacima i omiljenom pestu daje slatkasto-pikantni okus. Bosiljak je jednogodišnja biljka te raste do 60 centimetara visine.

Divlji luk (Allium)
Ova biljka je jake zelene boje, nalik na travu te ima 30 do 60 centimetara duge listove likova nalik na pramenove. U proljeće ga krase svjetlo ružičasti ili pak bijeli cvjetovi oblikovani u male grozdove. Divlji luk je višegodišnja biljka.

Korijander (Coriandrum sativum)
Svježe lišće korijandera daje poseban okus salsi i guacamoleu. Ova jednogodišnja biljka raste do 45 centimetara, a najbolje uspijeva u toplim krajevima.

Origano (Origanum vulgare)
Svjež ili pak suho lišće ove višegodišnje biljke daje poseban okus talijanskim i španjolskim jelima kao što je pizza i ravioli. Origano naraste do 75 centimetara visine.


Peršin (Petroselinum crispum neapolitanum)
Talijanski peršin ravnih listova nešto je ipak jačeg i boljeg okusa od francuske sorte koja ima kovrčave listove. Ova biljka može narasti od 60 do 90 centimetara visine.

Kadulja (Salvia officinalis)
Mošusni, zemljani listovi kadulje su glavni sastojak prilikom pripremanja peradi s nadjevom, talijanskih mesnih jela te salata na Bliskom istoku. Kadulja raste u obliku grma visine od 30 do 90 centimetara.

Ružmarin (Rosmarinus officinalis)
Aromatično lišće ove biljke odlično popravlja okuse mesa, umaka i juha. Sorta 'Tuscan Blue' omiljena je kod velikog broja kulinarskih majstora, a raste do dva metra uvis.

Slatki mažuran (Origanum majorana)
Ovalni sivo-zeleni listovi rastu na biljki visine od 30 do 60 centimetara. Za razliku od origana, mažuran je blažeg okusa s cvjetnom notom te je jednogodišnja biljka.

Timijan
Kopar (Anethum graveolens)
Lišće ovog slasnog začine pospite preko pečene ribe, ili pak ih stavite u umake i salate. Kopar je višegodišnja biljka te raste više od jednog metra.

Menta (Mentha)
Paprena i zelena metvica predstavljaju favorite među čajevima, salatama, juhama i hladnim napicima. Ova višegodišnja biljka vrlo brzo se širi preko podzemnih stabljika, a najbolje ju je uzgajati u lončanicama.

Francuski estragon (Artemisia dracunculus)
Svježe ili osušeno lišće koristite za salate ili pak za kuhana jela. Estragon je višegodišnja biljka te može doseći visinu od 60 centimetara.

Trstika (Anthriscus cerefolium)
Lišće trstike ima okus koji podsjeća na peršin, no s notom anisa, a odlično paše u juhama i salatama.

Limunska travan (Cymbopogon citratus)
Sisaljka koja se nalazi između travnatog lišća ima jak miris limuna te se naširoko koristi u jelima jugoistočne Azije. Ova biljka najbolje raste u hladnim područjima.

Hoja (Piper auritum)
Naziv ove biljka znači 'sveti list', a njegovo na sitno nasjeckano lišće daje poseban polet umaku od zelenih rajčica i tamalesu, specijalitetima meksičke kuhinje. Biljka dosegne gotovo dva metra visine, a najbolje uspijeva u područjima s dosta sunca.

Shiso (Perilla frutescens)
Ovo lišće okusom podsjeća malo na metvicu, a malo i na cimet te daje divan okus salatama. Jednogodišnja biljka najbolje uspijeva u toplim krajevima, a naraste od 60 do 90 centimetara.

Kaffir Lime (Citrus hystrix)
Vrlo često korištena u tajskoj (tajlandskoj) kuhinji, ova biljka može narasti i do pet metara, a potrebno ju je zaštiti od hladnoće, mraza i vjetra. Poseban okus daje juhama, salatama i hrani pripremljenoj u woku.

Epazote (Chenopodium ambrosioides)
Lišće ima aromu anisa ili komorača, a svjež ili pak osušen, ovaj začin dodajte crnom grahu, tamalesu i enchiladama.